INTERNETSKI ČASOPIS
OŠ STJEPANA RADIĆA - BIBINJE

Mobiteli i Internet bez ikakvog nadzora!

Naša je škola na početku ove školske godine u dogovoru s roditeljima i učenicima na sastanku Školskog odbora donijela odluku o zabrani korištenja mobitela u školi.

Naime, primijetilo se da se u većini škola, pa i u našoj, sve češće događa internetsko nasilje, ali i da učenici nepotrebno koriste mobitele za vrijeme sata i maloga odmora zbog čega su često mislima odsutni s nastave i uznemireni.

Pri kraju prošle školske godine pripravnica i pedagoginja Marta Škunca provela je interesantno istraživanje o korištenju suvremene tehnologije među učenicima naše škole. Cilj tog istraživanja bio je saznati dostupnost medija, vrijeme korištenja medija tj. kad i u kolikoj mjeri učenici koriste razne vrste medija, osmišljavanje slobodnog vremena, roditeljski nadzor te razvoj kreativnog razmišljanja. U istraživanju je sudjelovalo 89 učenika viših razreda.

Mobitel i Internet bez roditeljskog nadzora

Doznali smo da većina učenika gleda televiziju do dva sata, a zanimljivo je to što djevojčice najviše gledaju serije dok dječaci najviše gledaju sport. Najmanje se gledaju vijesti i obrazovni program. Gotovo svi učenici naše škole kod kuće imaju pristup internetu te kompjuteru i mobitelu. Mobitele najviše koriste za razgovor, pisanje poruka, surfanje internetom i fotografiranje. Problem je što roditelji, prema ovom istraživanju, vrlo malo nadziru djecu tijekom njihova korištenja medija. Najmanje od svega nadziru mobitel i Internet, a televiziju nadziru najviše - vjerojatno zato što i inače zajedno gledaju televizijski program. Istraživanje je također pokazalo da neki učenici na društvenim mrežama kontaktiraju s nepoznatim osobama, prihvaćaju zahtjeve za prijateljstvo od nepoznatih osoba, razmjenjuju fotografije s nepoznatima i razgovaraju online s nepoznatima. Omiljena aplikacija koju ujedno i najviše koriste je Facebook. Manje koriste Instagram i WhatsApp, a Snapchat postaje sve popularniji. Neki svoje slike objavljuju na javnu opciju, neki na privatnu, a nekima to uopće nije bitno. Oni koji brinu o svojoj sigurnosti brinu se tako što provjeravaju svoje profile svakodnevno, ne prihvaćaju nepoznate savjete, ne stavljaju svoje privatne slike, ne razgovaraju s nepoznatima online, zaključavaju svoje fotografije, blokiraju, prilagođavaju postavke, prihvaćaju samo prijatelje ili ne daju svoje prave podatke.

Kardashianke i YouTube

Istraživanje je pokazalo da se mnogi učenici u svoje slobodno vrijeme bave sportom što je pohvalno, ali ima i onih koji navode da mobitel koriste „za sve što postoji“. S druge strane učenici najviše vole gledati emisije kao što su Keeping up with Kardashians, a Internet najviše koriste za pregledavanje sadržaja na YouTube-u i dopisivanje. U našem istraživanju doznalo se da su mnogi učenici naše škole bili izloženi internetskom nasilju – vrijeđalo ih se, nazivalo pogrdnim imenima ili su drugi objavljivali njihove fotografije. Imali smo i slučaj objavljivanja videa s neprimjerenim sadržajima. O svim ovim problemima jako se puno govori u našoj školi te se redovito vrši edukacija učenika, ali nažalost, neželjene neugodnosti se događaju. Da bi se one ispravile potrebno je puno više edukacije i pažnje ne samo u školi nego i u slobodno vrijeme učenika.

Ono što smo shvatili i što znamo jest da nasilje nije samo oko nas nego se događa među nama. Svatko od nas se može naći kao žrtva nasilja, ali isto tako lako možemo upasti u zamku pa i sami postati nasilnici. Internet je postao dio našeg života - možda su nam zabranili mobitele u školi, ali ne mogu i u naše slobodno vrijeme. Zapravo najviše internetskog nasilja događa se u slobodno vrijeme. Moramo biti sigurni i znati što objavljujemo na internetu jer kad nešto objavimo ne možemo više maknuti - iako mi to obrišemo, u paučinastoj mreži interneta sve ostaje zauvijek upisano. Naši roditelji nisu imali takve probleme kao mi jer tehnologija nije bila toliko razvijena, ali naša generacija treba se suočiti s novim izazovima koje donosi novo vrijeme i pripaziti što radi i kako se ponaša ne samo u školi, na ulici ili kod kuće, nego i na internetu koji je postao naš drugi svijet, jednako važan kao i ovaj stvarni.

Britanski znanstvenik i novelist Charles Percy Snow mudro je rekao: „Tehnologija je čudna stvar. U jednoj ruci nosi poklone, a u drugoj nož koji će nam zabiti u leđa“. Nadajmo se da ipak neće…

Ema Sikirić, 7. b

 

ŠTO MISLE UČENICI?

Protiviš li se odluci da ne smijemo koristiti mobitele u školi?

Ana Šimunić, 7. b:

  • Ne, jer mislim da ne trebamo ispaštati svi zbog nekih učenika koji su koristili mobitele u loše svrhe.

Filip Iglić, 7. b:

  • Ja se ne protivim. Ne znam zašto, niti me je briga.

Helena Šindija, 7. b:

  • Ja se protivim. Zato što mi je dosadno na odmoru i moram se dosađivati, a kad imam mobitel mogu biti na njemu. Mislim da trebaju dozvoliti mobitel u školi zato što je to dječje pravo! Djeci je mobitel život. I da ne smijem nositi mobitel u školu, svejedno ću ga nositi ako mi treba za nešto.

Ema Kačanić, 7. a:

  • Da, protivim se jer nam na nekim satovima mobiteli čak i trebaju i tehnologija je budućnost, ali ne podržavam u slučaju snimanja pod satovima.

Šime Kandić, 8. a:

  • Ja se ne protivim, podržavam tu odluku i sudjelujem u njoj.

Dinka Sikirić, 8. b:

 Protivim se jer živimo u 21. stoljeću.

 

„Nije zabrana nego zaključak!“

Evo što nam je o zabrani nošenja mobitela u školi rekla naša ravnateljica Mirka Sikirić.

Zašto je donesena odluka o zabrani korištenja mobitela u školi? Što točno obuhvaća ta zabrana?

- Nije donesena odluka o zabrani mobitela u školi, donesen je zaključak između roditelja i učitelja ove škole da će biti korisnije da djeca ne nose mobitele iz više razloga. Nema zabrane, roditelji su shvatili da im mobiteli u školi ne trebaju. Prošle školske godine je provedena anketa među učenicima viših razreda o upotrebi svih medija. Anketa je pokazala da 3% učenika naše škole koristi Internet za učenje, 97% za igrice, zabavu i društvene igre.

ŠTO UČITELJI MISLE?

Pitali smo naše profesore što misle o zabrani mobitela u školi i misle li da će se internetsko nasilje smanjiti zabranom korištenja mobitela.

Anđelko Zebić, nastavnik povijesti:

  • Ja sam protiv svih zabrana. Odobravam da u školskoj torbi bude isključen mobitel, ali da se ne koristi preko sata. U slučaju da se nešto dogodi bilo bi dobro imati mobitel. Ne mislim da će se ikada smanjiti internetsko nasilje zabranom mobitela, to je svima već ušlo u naviku i nema povratka. To nasilje nikada neće prestati jer se previše ukorijenilo.

Monika Peša, nastavnica matematike:

  • Zabrana je potrebna jer učenici u školi odrađuju svoj posao i u to vrijeme im je mobitel smetnja, ali imaju dovoljno vremena u ostatku dana za virtualna druženja. Neće se smanjiti internetsko nasilje upravo zato što učenici imaju dovoljno vremena u danu za sve aktivnosti.

Marijana Kandić, nastavnica hrvatskog jezika :

  • Mislim da je zabrana mobitela u školi nešto što je dobro i što daje dobre rezultate. Učenici su više koncentrirani na nastavu, a za vrijeme malog odmora ne slikaju se, ne pregledavaju imaju li nekih novih poruka i manje su opterećeni time. Ponekad su koristili mobitel tijekom mojih satova da bi mogli potražiti neke korisne podatke npr. životopise književnika, recitacije poznatih glumaca, ulomke iz nekih tekstova itd. Nadamo se da će se zabranom smanjiti internetsko nasilje, ali se najviše takvog nasilja događa izvan škole.

Josip Džapo, nastavnik glazbene kulture:

  • Nisam za zabranu, ali na mom satu mobiteli moraju biti isključeni i ne smiju se koristiti za vrijeme nastave. Mislim da se internetsko nasilje općenito neće smanjiti i da, nažalost, može biti samo gore.

Marina Jelić, vjeroučiteljica:

  • Mislim da je zabrana dobra ideja, ako se uspije provesti. Mislim da će bez mobitela u školi učenici imati više prilike okrenuti se prema prirodnom druženju licem u lice i samim time manje će posezati za bilo kakvim oblikom nasilja.

Sara Šimunić, 7. b

Dragana Švenjak, psihologinja

„Ne žuriti s mobitelima i društvenim mrežama!“

Zašto je došlo do odluke o zabrani mobitela u školi?

  • Vidjeli smo da učenici na satu nisu aktivni, na odmorima umjesto da se druže gledaju u mobitel. Dogodila se i krađa identiteta te slikanje ispita. Postali su ovisni i morali smo poduzeti nešto po tom pitanju. Naravno da to nije dovoljno, stoga se provodi program Prevencije elektroničkog zlostavljanja u nižim razredima, a u višim razredima provodi se program 5 za net.hr. Za učenike sedmih i osmih razreda organizirano je predavanje koje provodi policija pod nazivom Sigurno ponašanje.

Koliko je elektronsko (internetsko) nasilje rašireno među djecom u našoj školi?

- Jako puno, pogotovo u višim razredima.

Na koji se način takva vrsta nasilja može spriječiti?

- Edukacijom svih nas, umjerenim  korištenjem. Trebalo bi znati posljedice. Roditelje sam savjetovala da djeci što kasnije kupuju  mobitele i da što kasnije otvaraju društvene mreže.

Što svatko od nas može poduzeti da se zaštiti od te vrste nasilja?

- Moramo biti svjesni posljedica, umjereno koristiti internet, u dobre svrhe, ne zloupotrebljavati tehnologiju. Moramo se naučiti koristiti mobitele i kompjutere tj. internet tako da imamo koristi, a ne štete. Djeca se trebaju odgovorno ponašati. Ona  djeca koja trpe nasilje trebaju se obratiti roditeljima.

Mislite li da će zabrana korištenja mobitela pomoći da se smanji broj slučajeva internetskog nasilja?

- Ja se toplo nadam da će zajedničkim trudom roditelja i učitelja učenici shvatiti da je to za njihovo dobro. Mislim da to nije zabrana već odgovor za poboljšanje odgovornog ponašanja i smanjenje internetskog nasilja.

U novije vrijeme među mladima je porastao broj onih koji uz Facebook i YouTube koriste Snapchat.

Što je snapchat?

-  Snapchat je aplikacija za komunikaciju, odnosno pregledavanje i razmjenu različitih sadržaja između korisnika. Aplikaciju su 2011. pokrenuli Evan SpiegelBobby Murphy i Reggie Brown, tada studenti na sveučilištu Stanford u SAD-u.

Za što se koristi?

  • Najčešće se koristi za pregledavanje videozapisa i među najbržim je rastućim društvenim mrežama svijeta. U vrijeme kad se pojavila bila je jedinstvena po tome što su fotografije i videozapisi nestajali nakon nekoliko sekundi. Uz video i fotke, možete dodavati tekst, crteže i još ponešto prije no što ih pošaljete prijateljima. Osim slanja, možete ih uvrstiti u svojstory, 24-satnu zbirku fotografija i videa koju ćete emitirati svima ili samo onima koji vas prate. 

Koje zamke krije?

- Zašto bi netko slao ili primao video zapise koji će nestati? Najčešće jer netko želi  podijeliti atmosferu koja ga okružuje ili važan trenutak, ali ne želi da to ostane trajno kružiti internetom. No, iako bi svi videozapisi trebali nestati u roku od 24 sata i doista nisu vidljivi običnim korisnicima,  u stvarnosti oni ostaju trajno zapleteni negdje duboko u mreži interneta te ih hakeri mogu „izvući“. To se već dogodilo te su hakeri  postavili na internet oko 200 000 fotografija i video snimaka, za koje su korisnici očekivali da su odavno nestali.

Slična mogućnost postavljanja kratkotrajnih videozapisa omogućena je odnedavno i na popularnoj mreži Instagram.